nedjelja, 02.12.2007.

Što je Rastafarijanizam?

Rastafarijanizam je pokret pripadnika crne rase koji prepoznaju Afriku kao mjesto rođenja sveg ljudstva. Pokret se javio iz potrebe crnačkog naroda potisnutog od strane bijelaca da zadrži svoj ponos, pokuša ukloniti ostatke ropstva, te se osloboditi iz kolonija, steći jednaka prava kao i bijelci, dokazati da su i oni ljudi, te da zavrjeđuju slobodu i poštovanje. Oni se zalažu sa slobodu, poštovanje, jednakost svih ljudi, te se zalažu za mir.

Rastafarijanizam se prvotno javlja na Jamajci, te je usko povezan sa Marcusom Garveyem i njegovom filozofijom. Datum rođenja pokreta se može smjestiti u Etiopiju 2.11.1930. kada princ Ras Tafari Makonnen biva proglašen vladarom Etiopije, te time ispunjava proročanstvo Marcusa Garveya koji je prorekao da će crni kralj biti okrunjen u Etiopiji.

Rastafari su prvotno pripadnici niže klase, iako se pokret proširio i na pripadnike srednje klase. Procjenjuje se da u svijetu ima otprilike milijun rastafarijanaca. To je patrijarhalan pokret, društvo gdje žene imaju sporednu ulogu. Žene su identificirane samo kao supruge rastafarijanaca.

Smatrali su da žena može doživjeti rastafari vjeru samo kroz muškarca. Mogle su pristupiti zajednici samo uz muškarca. Tokom vremena izborile su se za veći status i slobodu, no uloga im je još uvijek sporedna.

Rastafarijanci, Raste, Rastafi, Rastafari, uzeli su naziv od predkrunidbenog imena Haile Selassia. Tradicionalni rastafarijanci žive u zajednicama, komunama u šumama i selima Jamajke, dok oni Raste pripadnici srednjeg staleža, oni konvencionalni, uzimaju samo neka od obilježja rastafarijanaca.

Raste u principu ne slave nikakve blagdane, jedino etiopijsku Novu godinu (17.09.) i etiopijski Božić (06.01.). Poznati su po njihovim frizurama, čudnom i specifičnom rječniku odnosno jeziku, prehrani, te glazbi.

Teško je zaključiti što je točno rastafarijanizam, je li religija, kultura, pokret…Njegove doktrine nisu uravnotežene, dogmatske, ali opet su prisutne; vjera u Boga. Njegovi običaji, obredi više teže načinu življenja nego religijskim obredima, no opet su vjerski povezani.

Rastafarijanizam je vjera potekla što iz političkih razloga, što iz vjerskih, duhovnih, no on je zasigurno potekao iz potrebe crnaca da ne izgube sebe. Poznato je da su crnci bili robovi, smatrani najnižom klasom, bili omaložavani, potisnuti, i to mahom od strane bijelaca. Te su oni kroz rastafarijanstvo stvorili svojevrsnu pobunu protiv bijelačkog režima, njegovog zla.

Iako rastafarijanci propovijedaju mir, nenasilje, te da je rastafari vjera za svakoga, ne samo crnce, ona je iznikla upravo zbog mržnje prema bijelcima, te i dan danas nosi ožiljke toga.

Rastafarijanizam je mješavina i kršćanstva i judaizma, te nekih narodnih predaja, legendi i mitova. On je postao ne samo vjera već i način života, jedna specifična kultura koju danas prihvaćaju mnogi, od crnaca do bijelaca diljem svijeta.

Ni sam nisam znao puno o rastafarijancima, toj specifičnoj crnačkoj kulturi, niti sam previše pažnje posvećivao shvaćanju onoga kroz što su crnci prolazili tokom stoljeća. Sad imam uvid u snagu čovjeka, jer zamislite kolika je to snaga jednog naroda morala biti da stvori jednu posve novu religiju, kolika želja da se uhvati za neki tračak nade da će i oni dobiti zasluženo poštovanje i status.

Mi bi se čak trebali ugledati na njih, jer oni imaju snažan osjećaj zajednice, zajedništva, a to je ono što su ljudi izgubili, sve više smo otuđeni jedni od drugih, brinemo se samo za sebe, te mogu slobodno reći da smo izgubili sami sebe. I uistinu bi se trebali ugledati na rastafarijance koji promoviraju zajedništvo, jer kad bolje pogledate, mi uistinu sve što imamo jest jedni druge.
- 16:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #